Glavni projekat lokalne računarske mreže

U oblasti projektovanja i realizacije računarskih mreža JUNIS ima bogato iskustvo i brojne reference kako u akademskom okruženju, tako i u oblasti industrije, državnih institucija, zdravstva i klinika.

Počevši od projekta globalne mreže Univerziteta u Nišu, JUNIS je izradio prvobitne projekte svih lokalnih (LAN) mreža fakulteta niškog Univerziteta, a zatim projekte dogradnje i inoviranja tih mreža. JUNIS je  uradio i projekte računarskih mreža institucija van Univerziteta i učestvovao je kao partner u izradi projekata drugih institucija.

  • LAN Elektronskog fakulteta
  • LAN Mašinskog fakulteta
  • LAN Građevinsko-arhitektonskog fakulteta
  • LAN Pravnog fakulteta
  • LAN Ekonomskog fakulteta
  • LAN Medicinskog fakulteta
  • LAN Filozofskog fakulteta
  • LAN Fakulteta zaštite na radu
  • LAN Tehnološkog fakulteta u Leskovcu
  • LAN Učiteljskog fakulteta u Vranju
  • LAN Prirodno-matematičkog fakulteta
  • LAN Fakulteta sporta i fizičko vaspitanje
  • LAN Fakulteta umetnosti
  • LAN Univerzitetske biblioteke Nikola Tesla
  • LAN Elektrotehničke škole Nikola Tesla
  • LAN Visoke tehničke škole strukovnih studija
  • LAN Centra za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu
  • LAN Akademskog naselja
  • LAN Centra za istraživanje i razvoj Zdravlje Leskovac
  • LAN Privredne komore Niš
  • LAN Centra za istraživanje i razvoj Zdravlje Leskovac

Pri projektovanju računarskih mreža izabran je koncept lokalne računarske mreže koji ima sledeće bitne karakteristike:

  • lokalna računarska mreža se realizuje najsavremenijim tehnologijama (Fast Ethernet, komutacija, virtuelne mreže, UTP/SFTP kablovi kategorije 5E/6E za razvod)
  • komunikacionu opremu predstavljaju komutatori (switch-evi), koji omogućuju povezivanje svih mrežnih uređaja na 10/100 Mbps na bilo kojoj utičnici
  • komunikaciona čvorišta se vezuju SFTP kablom na brzini 1000 Mbps
  • osnovni komunikacioni protokoli su TCP/IP komunikacioni protokoli, jedinstveni za celu mrežu i sve brzine.

Ovakvim konceptom postiže se nekoliko bitnih karaktersitika mreže: uniformnost, jedinstvenost, skalarnost (nadgradivost) i transparentnost.

Uniformnost: jedinstven kablovski razvod, utičnice, i patch paneli, jedan protokol, uniformni način priključivanja na mrežu, minimalna raznovrsnost komunikacione opreme.

Jedinstvenost: Sva računarska oprema čini jedinstvenu računarsku mrežu u kojoj je sa bilo koje tačke u mreži omogućen pristup bilo kom od servera bez obzira gde se oni nalaze. Na taj način je omogućeno efikasno deljenje svih računarskih resursa kroz mrežu, izgradnja aplikacija baziranih na klijent-server modelu, kao i približavanje potrebnih resursa krajnjem korisniku bez obzira na lokaciju gde se on nalazi.

Nadgradivost ovako realizovane računarske mreže je takođe veoma bitna osobina. Ona se ogleda kroz mogućnost proširenja opreme, povezivanja uređaja u prostorijama koje se povremeno koriste, a u slučaju potrebe i proširenja mreže na nove prostorije. Nadgradivost sistema ne utiče na performanse postojećeg sistema. Međusobna veza između komunikacionih čvorišta je projektovana tako da se može umnogostručavati, a zamenom komunikacione opreme i povećavati brzina kanala.

Transparentnost omogućava korisniku da sa bilo kog računara u mreži koji ima odgovarajuće resurse, može da koristi svoje aplikacije uz odgovarajuću softversku zaštitu. Ova osobina takođe podrazumeva prenosivost računarske opreme sa bilo kog priključnog mesta, na bilo koje drugo priključno mesto bez promene njene funkcionalnosti.

Sanacija i opremanje korisničkog prostora Univerzitetske biblioteke "Nikola Tesla" i Jedinstvenog univerzitetskog naučno-nastavnog informacionog sistema Univerziteta u Nišu (JUNIS)

Ministarstvo prosvete i nauke početkom 2010. godine započelo je realizaciju projekta HETIP (Higher Education Teaching Infrastructure – Infrastrukturni projekat za visoko obrazovanje) koji finansira EU. Na javni poziv Ministarstva prosvete i nauke, objavljenog u martu 2010. godine, pristiglo je 64 prijava od čega je odobreno 27 projekata sa procenjenim budžetom od 23 miliona evra.

Realizacija projekta obavlja se u dva pravca: kroz aktivnosti vezane za izvođenje planiranih radova i nabavku odobrene opreme.

Projektom pod nazivom Sanacija i opremanje korisničkog prostora Univerzitetske biblioteke ''Nikola Tesla'' i Jedinstvenog univerzitetskog naučno-nastavnog informacionog sistema Univerziteta u Nišu (JUNIS), JUNIS/Univerzitet u Nišu se prijavio za učećše u IPA 10 projektu i projekat se našao među 27 odobrenih projekata.

Svrha ovog projekta je unapređivanje postojećih i stvaranje uslova za razvoj novih usluga za korisnike Univerzitetske biblioteke "Nikola Tesla" i JUNIS-a, s ciljem da se obezbedi kvalitetnija podrška nastavno-naučnim procesima na Univerzitetu u Nišu i u Regionu, i poveća broj korisnika kojima su usluge dostupne. Da bi se to ostvarilo, Biblioteka i JUNIS moraju imati zdrav, bezbedan, uređen, i prijatan ambijent za rad korisnika, kao i kvalitetnu i pouzdanu opremu.

Ovaj projekat je urađen u tesnoj saradnji Rektorata, Univerzitetske biblioteke i Univerzitetskog računarsko-informacionog centra (JUNIS), a imajući u vidu planove razvoja Univerziteta i integrativne funkcije Biblioteke i JUNIS-a.

Pri planiranju se vodilo računa da svaka od ove dve organizacione jedinice može normalno da obavlja svoje aktivnosti, ali da se ne dupliraju kapaciteti. Zato će se neke prostorije ili oprema zajednički koristiti, bez obzira na to kojoj organizacionoj jedinici formalno pripadaju. Osim toga, vodilo se računa da se instalacijom i unošenjem nove opreme ne naruši osnovni ambijent zgrade Univerziteta.

Počevši od školske 2013. godine počeće da se koriste obnovljene prostorije i nova oprema koju će donacijom obezbediti EU HETIP projekat.

Projekat EU HETIP trajaće do juna 2014. godine. Realizuje ga međunarodni konzorcijum “Safež-Mot Mekdonalds”, a njime rukovodi Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

AMRES projekat

AMRES projekat je realizovan u periodu od 2007. godine do 2010. godine, sa ciljem obezbeđivanja održivog razvoja Akademske mreže Srbije (AMRES), a do formiranja posebnog pravnog lica.

Organizacione i tehničke aktivnosti u okviru projekta obezbedile su savremene servise i tehničku podršku iz oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u svrhu unapređenja naučno-istraživačkog i obrazovnog rada na univerzitetima i drugim obrazovnim institcijama u Srbiji.

Projekat je definisan u januaru 2007. godine od strane tadašnjeg Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine i ugovoren sa Univerzitetom u Beogradu kao pravnim nosiocem posla, kao i Univerzitetom u Novom Sadu, Univerzitetom u Nišu i Univerzitetom u Kragujevcu kao partnerima na projektu.

Ugovorom je određeno da se upravna i izvršna struktura AMRES projekta ujedno prenosi na upravnu i izvršnu strukturu Akademske mreže Srbije kao računarske mreže i asocijacije naučno-istraživačkih i obrazovnih institucija. Aktivnosti, rezultati, dokumenti i odluke koje su proistekle iz AMRES projekta primenjuju se na Akademsku mrežu Srbije i smatraju se obavezujućim za članice Akademske mreže Srbije. Prelaskom Akademske mreže Srbije pod resor Ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo, AMRES projekat je prešao u nadležnost ovog ministarstva.

Realizatori projekta su bili računarsko-informacioni centri četiri univerziteta:

  • RCUB - Računarski centar Univerziteta u Beogradu
  • CIT-UNS - Centar za informacione tehnologije Univerziteta u Novom Sadu
  • JUNIS - Jedinstveni univerzitetski naučno-nastavni informacioni sistem Univerziteta u Nišu
  • UNIC - Univerzitetski računarski centar Univerziteta u Kragujevcu
Ovi centri su definisani kao servisni centri AMRES-a i rezultati njihovih aktivnosti na razvoju i realizaciji infrastrukturnih i korisničkih servisa AMRES-a dovele su do važnih rezultata AMRES projekta:
  • izgradnja stabilne organizacione strukture koja će strateški voditi razvoj ICT u naučno-istraživačkoj i obrazovnoj zajednici
  • izgradnja operativne mreže stručnog kadra (human network)
  • izgradnja baze znanja (database knowledge)
  • sistematsko uvođenje i primena najsavremenijih informaciono-komunikacionih servisa
  • motivisanje korisnika i širenje svesti o mogućnostima korišćenja informaciono-komunikacionih servisa
  • integracija u relevantne međunarodne organizacije, međunarodna saradnja na transferu tehnologija, znanja i iskustava

AMRES projekat je uspešno završen 2010. godine kada je Vlada Srbije donela odluku da AMRES postane pravno lice - institucija odgovorna za upravljanje nacionalnom naučnom, istraživačkom i akademskom računarskom mrežom, organizovana po modelu koji odgovara većini evropskih zemalja.

Projekat multimedijalnog centra Univerziteta u Nišu

JUNIS je na osnovu projektnog zadatka dobijenog u toku 2007. godine od rukovodstva Univerziteta u Nišu, uradio Projekat multimedijalnog centra Univerziteta u Nišu.

Multimedijalni centar je osmišljen kao resurs savremenih servisa komunikacione i informacione tehnologije, čijom implementacijom Univerzitet dodaje novi kvalitet svom akademskom okruženju.

Centar je namenjen pružanju podrške za multimedijalne prezentacije, video-konferencije, informatičku edukaciju, video streaming (prenos u realnom vremenu domaćih i stranih konferencija i workshop skupova), učenje na daljinu, i tako dalje.

Definisano je nekoliko prostorija koje bi opremanjem odgovarajućom tehničkom opremom, svaka za sebe nudile multimedijalne sadržaje, a povezane u celinu  bi činile funkcionalni multimedijalni centar.

Opremanje centralne Multimedijalne sale je obuhvatilo sve aspekte audio vizuelnog okruženja. U tom kontekstu je bilo potrebno projektom obezbediti sledeće sistemske celine:

  • HD Video Konferencijski sistem sa kamerom
  • Mikrofonski sistem
  • Sistem simultanog prevoda
  • Sistem za ozvučenje

Sve sistemske celine su projektom integrisane u jedan skalabilan i funkcionalan sistem visokih performansi.

JUNIS je sa izgrađenom operativnom računarskom mrežom, stručnim kadrovima i bazom informacija i znanja, predstavljao značajan preduslov za realizaciju i zatim za održavanje i dalji razvoj Multimedijalnog centra baziranog na modernim internet tehnologijama.

Zahvaljujući donaciji kompanije Philip Morris Serbia, realizovan je projekat koji je uradio JUNIS, izvedeni su radovi na adaptaciji prostora i nabavljena je oprema za predviđene sistemske celine.

Tako je oformljen Multimedijalni centar Univerziteta u Nišu sa centralnom Multimedijalnom salom broj 8 u prizemlju zgrade Univerziteta u Nišu.

Ova prostorija se sada koristi za organizovanje multimedijalnih prezentacija, video-konferencija, promocija, predavanja, radionica, sastanaka, izložbi, konferencija za štampu.

Za održavanje video-konferencijskog sistema, sistema simultanog prevoda, sistema ozvučenja i prateće prezentacione opreme, kao i za tehničku podršku multimedijalnim sesijama zadužen je JUNIS.

Razvoj sistema učenja na daljinu na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja

Ovaj idejni projekat predstavlja analizu aspekata u realizaciji sistema učenja na daljinu za potrebe modernizacije nastave na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Nišu i definiše model sistema i preduslove za njegovu implementaciju.

Cilj projekta je da se predvide uslovi za stvaranje optimalnog ambijenta koji omogućava razvoj sistema učenja na daljinu, sa pregledom potrebne opreme, pratećih aktivnosti i potrebne projektne dokumentacije.

U projektu je sagledano kako se učenje na daljinu ostvaruje preko platformi i alata za učenje.

Koncept sistema učenja na daljinu koji je prikazan u ovom projektu razmatra:

  • Računarsko-komunikacionu platformu za razvoj učenja na daljinu - inoviranje lokalne računarske mreže (LAN) fakulteta je preduslov za korišćenje savremenih informaciono-komunikacionih (IKT) tehnologija
  • Softversku platformu za upravljanje učenjem na daljinu – definisanje i implementacija sistema za upravljanje procesom učenja na daljinu (LMS – Learning Management System)

Za uvođenje sistema za učenje na daljinu na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja, neophodno je sprovesti niz aktivnosti radi realizacije projektovanog tehničkog rešenja i izabranog modela praćenja procesa učenja na daljinu i nabaviti potrebnu opremu.

Završni deo ovog projekta je rezultat sveobuhvatne analize preduslova za realizaciju sistema učenja na daljinu i prikazuje stavke i projektovanu cenu koštanja predloženog koncepta kroz tabelu sa specifikacijom količina i cena potrebne računarske, serverske, komunikacione, multimedijalne opreme i potrebnih aktivnosti.